U životu se ponekad susrećete s puno stvari koje vam ne idu na ruku. Možda ćete se osjećati primorani to učiniti ili ponekad odbijete. Zbog toga se, naravno, osjećate neugodno. Pa, u psihologiji, ova previranja povezana su s kognitivnom disonancu. Što je kognitivna disonanca i što je uzrokuje? Može li netko prevladati ovaj nemir?
Što je kognitivna disonanca?
Kognitivna disonanca je situacija koja se odnosi na mentalni sukob, koji se javlja kada uvjerenja, stavovi i ponašanje osobe nisu usklađeni. Primjerice, pušač nastavlja pušiti, iako zna da su cigarete štetne za njegovo zdravlje.
Ova situacija može uzrokovati da se osoba osjeća nelagodno. To dovodi do promjene nečijeg stava, uvjerenja ili ponašanja kako bi se smanjila nelagoda.
Kognitivna disonanca jedna je od najutjecajnijih teorija u socijalnoj psihologiji. Ovu teoriju skovao je Leon Festinger 1957. godine.
Kroz ovu teoriju, Festinger pokazuje da svatko ima unutarnji nagon da sve stavove i ponašanja održi u skladu i izbjegne nesklad (disonancu). Kada dođe do te disonance, nešto se mora promijeniti kako bi se situacija preusmjerila.
Koji su znakovi da netko doživljava kognitivnu disonancu?
Kognitivna disonanca se ne događa automatski. To znači da neće svi napraviti promjene kada postoje suprotna uvjerenja i ponašanja. Obično osoba mora shvatiti da u njoj postoji osjećaj nelagode zbog nedosljednosti koja se javlja, pa onda napravite te promjene.
Ovaj neugodan osjećaj može biti u obliku tjeskobe, srama ili osjećaja krivnje i žaljenja. Ti osjećaji također mogu utjecati na ponašanje, misli, odluke, stavove i mentalno zdravlje osobe.
Sljedeći su neki znakovi da netko doživljava kognitivnu disonancu:
- Osjećaj tjeskobe prije nego što nešto učinite ili donesete odluku.
- Pokušavate opravdati ili racionalizirati odluku ili radnju koju ste poduzeli.
- Osjećate sram zbog postupaka koje ste poduzeli ili sklonosti da ih sakrijete.
- Osjećaj krivnje ili žao zbog nečega što si učinio.
- Izbjegavanje razgovora o određenim temama ili novih informacija koje su u suprotnosti s uvjerenjima.
- Raditi nešto zbog društvenog pritiska čak i ako to nije ono što želite.
- Zanemarite informacije koje izazivaju nesklad.
Što uzrokuje kognitivnu disonancu?
Postoji nekoliko uvjeta koji mogu uzrokovati kognitivnu disonancu kod osobe, a to su:
1. Pritisak drugih
Do disonance često dolazi zbog prisile ili pritiska drugih ljudi ili stranaka. To se često događa u školi, na poslu ili u društvenim situacijama. Na primjer, učinite nešto u uredu što nije u skladu s vašim srcem kako ne biste dobili otkaz od šefa.
2. Donošenje odluka
Donošenje odluke iz dva izbora često stvara nesklad, jer su oba podjednako privlačna. Primjer ove kognitivne disonance je kada morate odlučiti hoćete li prihvatiti posao u lijepom kraju ili odbiti posao kako biste ostali blizu svoje obitelji. Ako ste odabrali, tražit ćete argumente koji potvrđuju da niste donijeli pogrešnu odluku.
3. Napori za postizanje ciljeva
Do disonance može doći ako se jako trudite postići cilj, a zatim ga negativno ocijenite. Na primjer, mogu vam trebati godine da postignete cilj. Tada shvatite da je ovo vrijeme predugo za samo tu jednu svrhu.
Kako biste izbjegli ovu disonancu, pazite da ne gubite vrijeme i mislite da je vrijeme koje ste proveli zaista jako zabavno.
Kako se nositi s kognitivnom disonancu?
Kognitivna disonanca često uzrokuje nelagodu, kao što su krivnja, sram i sklonost stresu. Stoga morate poduzeti korake kako biste smanjili nesklad i riješili se tih osjećaja krivnje, stresa, suočavanja sa sramom i drugih neugodnih osjećaja.
Evo kako to možete učiniti:
1. Promjena uvjerenja
Možete promijeniti svoja uvjerenja kako biste umanjili neugodne osjećaje disonance koji se javljaju. Međutim, to nije lako učiniti. Razlog je taj što će vam možda biti teško promijeniti ono u što ste oduvijek vjerovali.
2. Dodavanje novih uvjerenja
Dodavanje novih informacija ili uvjerenja može pomoći u prevladavanju kognitivne disonance. Na primjer, mislite da pušenje uzrokuje rak pluća, ali i dalje pušite. Kako biste smanjili neugodan osjećaj uzrokovan neskladom, tada dodajete nove povezane informacije, poput "nema studija koje mogu dokazati da pušenje može uzrokovati rak pluća".
3. Opravdajte radnju
Drugi način za smanjenje neslaganja je opravdanje odluka ili radnji koje poduzimate. Na primjer, osoba s hipertenzijom zna da jedenje slane hrane nije dobro za njegovo zdravlje, ali je ipak jede. Međutim, tvrdi da redovito vježba i još uvijek jede povrće i voće kako bi to uravnotežio.
Primjeri kognitivne disonance u svakodnevnom životu
Izvještavajući iz Američke udruge psihologa, Festinger objašnjava ovu teoriju na primjeru koji se javlja u svakodnevnom životu. Jedna od njih je kognitivna disonanca koja se javlja kod pušača.
Festinger je dalje objasnio, pušač koji zna da je pušenje štetno za zdravlje doživljava nesklad. Razlog je u tome što još uvijek puši iako je svjestan da ta radnja nije dobra za njegovo zdravlje.
Kao rezultat ove nedosljednosti, mijenja svoje ponašanje, kao što je prestanak pušenja, kako bi se uskladio sa svojim uvjerenjima. No, također može promijeniti svoje mišljenje da su cigarete bezopasne ili potražiti pozitivne učinke pušenja, kao što je uvjerenje da pušenje može smanjiti stres i spriječiti debljanje.
Drugi primjer kognitivne disonance je jedenje mesa. To može biti disonantno jer jedenje mesa nije u skladu s brigom za životinje. Da bi se uklonila disonanca, osoba koja jede meso smanjuje svoju brigu za životinje. Ova situacija se često naziva paradoks mesa.
