Globalno zatopljenje odn globalno zatopljenje iz dana u dan postaje sve gore. Ako se dopusti da se nastavi, klimatske promjene mogu ugroziti život Zemlje i svih njezinih sadržaja – uključujući ljude. Psstt.. Možda imate potajne navike koje su pridonijele uzroku globalnog zatopljenja!
Što je globalno zatopljenje?
Globalno zatopljenje je pojava drastične klimatske promjene zbog povećanja prosječne temperature Zemljine atmosfere, mora i kopna. NASA-ino izvješće navodi da je temperatura Zemlje sada porasla za 7 Celzijusa toplije nego prije 5 tisuća godina. NASA također predviđa da će se Zemlja u sljedećem stoljeću zagrijati do 6 Celzijusa.
Brojka za ovo povećanje na prvi pogled izgleda mala. Međutim, globalno zatopljenje nije trivijalan fenomen. Zagrijavanje Zemlje dovelo je do toliko ekstremnih katastrofa koje su odnijele mnoge živote.
Kakav je utjecaj globalnog zatopljenja?
Ekstremne klimatske promjene uzrokovale su drastično topljenje vječnih ledenjaka na sjevernom polu i santa leda kao što su Kilimanjaro i Jaya Wijaya. Kako Zemljina temperatura raste i led se topi, povećava se i volumen morske vode, pa se povećava i prosječna razina mora. Zabilježeno je da je globalna razina mora porasla 20 centimetara u posljednjih stotinu godina.
To uzrokuje da obalna linija počne erodirati i uzrokuje da obalno zemljište počne tonuti. Najmanje osam nižinskih otoka u Tihom oceanu nestalo je ispod razine mora, dok su neki poput arhipelaga Maldiva (Maldivi), Fidži i Kiribati i dalje su pod visokim rizikom od utapanja.
Ova erozija obalnih linija zatim pridonosi velikom riziku velegradskih gradova s velikom populacijom u blizini obalnih ravnica ili riječnih delti (Šangaj, Bangkok, Jakarta, Tokio i New York). Zapravo, gotovo polovica nizozemskog kopna je "progutana" ispod razine mora.
No, dok se polarne ledene kape tope i razina mora raste, dijelovi podsaharske Afrike doživljavaju dugotrajne suše zbog globalno zatopljenje. Povećanje Zemljine temperature također uzrokuje tropske oluje i ekstremne toplinske valove (toplinski val) što je rezultiralo smrću stotina ljudi u raznim dijelovima svijeta.
To nije sve. Za ljude globalno zatopljenje može uzrokovati sve češći rizik od alergija, astme, respiratornih bolesti i izbijanja zaraznih bolesti zbog povećanog onečišćenja zraka, povećane količine oborina i širenja klica koje prenose insekti ili komarci kao što je denga groznica ( DHF).
Što uzrokuje globalno zagrijavanje?
Prosječna temperatura Zemlje se gotovo udvostručila u odnosu na prije 50 godina. Porast temperature manje-više prati prirodni ciklus zemljine geografije. Međutim, ova ekstremna promjena koja se događa tako brzo ne može se opravdati samo tim razlogom.
Znanstvenici zaključuju da je glavni uzrok globalnog zatopljenja emisija plina ugljičnog dioksida kao efekta staklenika (ERK) iz ljudskih aktivnosti. Efekt staklenika je zapravo prirodni proces koji bi Zemlju trebao učiniti ugodnim mjestom za život
ERK nastaje kada pokrivač atmosferskih plinova zarobi dio sunčeve topline, čineći Zemlju toplim i nastanjivim planetom. Tijekom dana, sunčeva svjetlost će prodrijeti u atmosferu kako bi zagrijala Zemlju prije nego što se noću konačno ponovo ohladi. Međutim, taj pad temperature nije drastičan jer dio topline ostaje zarobljen u atmosferi.
Energija koju apsorbira atmosfera održavat će temperaturu Zemlje toplom. Bez zaštite atmosfere, Zemlju neće naseljavati živa bića jer je tako hladna. Međutim, ljudske aktivnosti kao što je korištenje fosilnih goriva (ugljen, nafta i prirodni plin) zapravo povećavaju količinu vrućeg plina koji se oslobađa u zrak, čime se mijenja princip prirodnog efekta staklenika Zemlje.
Što više vrućih plinova proizvodi ljudi, to više topline zadržava atmosfera da bi se reflektirala natrag u zemlju. To je glavni problem koji doprinosi globalnom zatopljenju.
Koje su ljudske aktivnosti koje uzrokuju globalno zatopljenje?
Globalno zagrijavanje nastaje kada se staklenički plinovi poput ugljičnog dioksida (CO2) i drugih zagađivača zraka apsorbiraju u atmosferu i reflektiraju natrag na površinu zemlje. Evo xx ljudskih aktivnosti koje su glavni uzroci globalnog zatopljenja.
1. Krčenje šuma (krčenje šuma)
Milijuni hektara šume u raznim dijelovima svijeta svake se godine krče u komercijalne svrhe, poput proizvodnje papira i namještaja. Šume se također krče kako bi se raskrčilo zemljište za poljoprivredu i stočarstvo ili kako bi se napravilo mjesto za stambena i industrijska područja.
Raščišćavanje zemljišta se ne vrši samo kroz sječu. Nerijetko, beskrupulozni industrijski elementi namjerno pale šume kako bi brže očistili zemljište. Goruće šume zasigurno će povisiti prosječnu temperaturu na tom području, a pritom će ispustiti veći dio ugljičnog dioksida i drugih zagađivača.
Zapravo, biljke i drveće zapravo igraju veliku ulogu u balansiranju efekta staklenika tako što apsorbiraju više ugljičnog dioksida i sprječavaju njegovo zadržavanje u atmosferi. Biljke će otpuštati kisik kako bi neutralizirale temperaturu zagrijavanja Zemlje.
Što je manje šumskog zemljišta dostupno, mogućnost kvalitete kisika na Zemlji je sve lošija. Krčenje šuma također uništava staništa koja mogu ugroziti biološku raznolikost.
2. Emisije gorivih plinova vozila
Emisije ispušnih plinova motornih vozila najviše pridonose globalnom zatopljenju. Više od 90 posto javnog prijevoza (kopnenog, zračnog i vodenog) pokreće se na naftna goriva, poput benzina ili dizela.
Plinovi koji se oslobađaju iz ovog procesa izgaranja oslobađaju ugljični dioksid i druge zagađivače, kao što su metan i dušikov oksid. Svaki galon benzina koji svakodnevno upotrijebite za vožnju automobilom ili motorom može doprinijeti 10 kilograma ugljičnog dioksida Zemljinoj atmosferi.
Što je još gore, svaka vrsta zagađujućeg plina ima drugačiju sposobnost zadržavanja topline. Neki čak mogu zarobiti više topline od ugljičnog dioksida.
Molekule metana, na primjer, ne mogu ostati u zraku toliko dugo kao CO2, ali mogu apsorbirati toplinu 84 puta brže i više. Dušikov oksid je čak 264 puta jači od CO2.
Brojni od ovih plinova postupno će oštetiti kvalitetu zraka, tla i vode.
3. Industrijski otpad
Otpadni plinovi iz industrije i kućanstva treći su najveći uzrok globalnog zatopljenja nakon emisija plinova iz motornih vozila. Čak se sumnja da je industrija i najraniji uzrok globalnog zatopljenja koje smo do sada iskusili. Istraživanja pokazuju da se globalno zatopljenje polako počelo događati sredinom 19. stoljeća nakon uspona industrijske revolucije u SAD-u i drugim zemljama.
Uz industriju papira, industrija plastike također je jedan od najvećih pokretača pokretača globalno zatopljenje. Procjenjuje se da 12 milijuna barela nafte može proizvesti 30 milijuna PET plastičnih proizvoda. Jedna bačva može sadržavati oko 159 litara (135 kg) sirove nafte koja može sadržavati 118 kg ugljika. Grubo izračunato, proizvodnja svake tone PET plastike može proizvesti oko 3 tone ugljičnog dioksida (CO2).
3. Poljoprivredni i stočarski otpad
Također ne treba podcjenjivati ulogu stočarstva i poljoprivrede u sve većem globalnom zatopljenju. Osim utjecaja krčenja šuma, otpad nastao od gnojiva i životinjskog gnoja također proizvodi štetne emisije plinova.
Dah, plinovi prdeći i izmet stoke, posebno krava i bivola, proizvode metan koji je vrsta stakleničkog plina. Kompost napravljen od životinjskog otpada također proizvodi plin dušikov oksid.
Poljoprivredni industrijski otpad činio je 9% ukupnog volumena emisije stakleničkih plinova proizvedenih u 2017. godini.
4. Potrošnja električne energije
Termoelektrane na naftu, prirodni plin i ugljen daleko su drugi najveći emiteri stakleničkih plinova nakon industrijske proizvodnje. U Sjedinjenim Državama, spaljivanjem ugljena za proizvodnju električne energije svake se godine proizvede oko dvije milijarde tona otpadnog CO2.
Rasipna upotreba električne energije činila je 27,5 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u 2017. godini.
Kako spriječiti globalno zagrijavanje?
Postoje neke jednostavne stvari koje se mogu učiniti kako bi se spriječilo globalno zatopljenje. Prvi je smanjenjem emisija stakleničkih plinova koji uzrokuju globalno zatopljenje. Jednostavno rečeno, možete isprobati sljedeće stvari:
- Smanjite emisije ispušnih plinova motornih vozila. Umjesto da koristite privatni automobil za putovanje, koristite javni prijevoz kao što je KRL ili MRT. Biciklizam i hodanje su još bolji.
- Ušteda električne energije. Ugasite svjetla i isključite elektroniku iz njihovih utičnica svaki put kada izađete iz kuće.
- Čuvaj vodu. Na primjer, ako ste se navikli kupati u kadi i kopču, pokušajte se kupati tuš. Pri korištenju se oslobađa manje vode tuš umjesto da koristiš dipper.
- Ozelenjajte okoliš sadnjom i brigom o biljkama. Biljke pomažu apsorbirati ugljični dioksid i proizvoditi više kisika.
