Zatajenje bubrega općenito se ne javlja iznenada, već postupno. Unos hrane je čimbenik rizika za razvoj ovog stanja. Zatim, koje vrste hrane i pića uzrokuju zatajenje bubrega?
Hrana i pića koja uzrokuju zatajenje bubrega
Zatajenje bubrega je stanje kada bubrezi gube sposobnost pravilnog filtriranja otpada iz krvi. Kao rezultat toga, doći će do nakupljanja otpada u krvi što može uzrokovati opasne komplikacije za tijelo.
Osim zdravstvenih problema koji uzrokuju zatajenje bubrega, poput dijabetesa i hipertenzije, poremećaji bubrega mogu biti uzrokovani i nezdravim načinom života. Unos određene hrane ili pića može povećati rizik od razvoja zatajenja bubrega.
U nastavku su neke vrste hrane i pića koje uzrokuju zatajenje bubrega koje biste trebali ograničiti ili izbjegavati njihovu konzumaciju.
1. Hrana bogata soli
Hrana koju svakodnevno konzumirate uglavnom sadrži sol ili natrij. Međutim, visok unos natrija može povećati rizik od visokog krvnog tlaka ili hipertenzije, što može naštetiti zdravlju bubrega.
Neke vrste hrane s visokim udjelom natrija koje mogu uzrokovati zatajenje bubrega uključuju:
- grickalica,
- konzervirana hrana,
- umak od začina i soja umak, i
- prerađeno meso i soljena riba.
Tijelo koje dobiva prekomjeran unos natrija sklono je nakupljanju više tekućine u krvi. Taj višak tekućine podiže krvni tlak i tjera bubrege na pojačan rad, što može oštetiti i izazvati zatajenje bubrega.
Osobe s rizikom od visokog krvnog tlaka i bolesti bubrega trebale bi ograničiti unos natrija na najviše 1500 mg dnevno. Možete provjeriti sadržaj natrija na naljepnici pakiranja i smanjiti sol u kuhanju.
2. Hrana bogata šećerom
Kao i kod soli, šećer je sastojak arome hrane koji se ne može odvojiti od vašeg života. Prekomjerna konzumacija šećera može povećati razinu šećera u krvi i izazvati dijabetes.
U svakodnevnoj prehrani možete unijeti šećer, kako prirodno u voću tako i prerađenim, kao što su:
- žitarice za doručak,
- kolač i kruh,
- bombon,
- čokolada,
- sladoled, kao i
- pakirana hrana i piće.
3. Hrana bogata fosforom
Mineralni fosfor je potreban tijelu za održavanje zdravlja kostiju. Prema časopisu Napredak u kroničnoj bubrežnoj bolesti , prerađena hrana sadrži velike količine fosfornih aditiva koji su rizični za osobe s bubrežnim poremećajima.
Osim prerađene hrane, nekoliko vrsta hrane s visokim sadržajem fosfora uključuje:
- prerađena hrana (kobasice, goveđe meso),
- perad i iznutrice,
- žumanjak,
- mlijeko i njegovi prerađeni proizvodi
- plodovi mora ( plodovi mora ), i
- orašasti plodovi.
Osim što izaziva oštećenje bubrega, višak razine fosfora u tijelu također može povećati rizik od srčanih bolesti. Visoka razina fosfora u krvi može povući minerale kalcija iz kostiju, što može učiniti kosti slabim i sklonim lomovima.
Odraslim osobama koje pate od bubrežnih poremećaja preporučamo da ne unose više od 700 mg fosfora iz hrane svaki dan.
4. Hrana bogata proteinima
Proteini pomažu u izgradnji snage mišića i kostiju, kao i u borbi protiv bolesti i popravljanju oštećenog tkiva. Za zadovoljavanje dnevnih potreba odraslima je potrebno oko 60-65 grama proteina.
Hrana bogata proteinima često se povezuje kao uzrok zatajenja bubrega. To je zato što velike količine otpada metabolizma bjelančevina mogu otežati rad bubrega, smanjujući na taj način bubrežnu funkciju i brži rad.
Većinu tih makronutrijenata tijelo dobiva unosom životinjskih proteina, kao što su meso, jaja i mliječni proizvodi. Osim toga, možete ga dobiti i iz biljnih izvora proteina, kao što su tempeh, tofu i orašasti plodovi.
Međutim, to ne znači da ne možete jesti hranu bogatu proteinima. Konzumiranje ovih namirnica u skladu s preporučenim dnevnim unosom važno je za nesmetani proces metabolizma u tijelu.
5. Alkoholna pića
Prekomjerna konzumacija alkohola ili više od četiri pića dnevno može povećati rizik od razvoja kronične bubrežne bolesti. To se temelji na učincima bubrega na organe, kao što su jetra i srce, što može izazvati disfunkciju bubrega.
Prema studijama u Istraživanje alkohola , alkohol može izazvati oksidativni stres koji povećava slobodne radikale u tijelu. Prekomjerne količine slobodnih radikala će na kraju izazvati ozljede i upalu, od kojih je jedna u bubrezima.
Rizik za razvoj kronične bubrežne bolesti također se povećava ako je prekomjerna konzumacija alkohola popraćena navikama pušenja.
Kako smanjiti rizik od zatajenja bubrega?
Smanjenje rizika od zatajenja bubrega znači da morate usvojiti zdrav način života kako bi ovaj organ radio optimalno. Nacionalni institut za dijabetes i probavne i bubrežne bolesti daje niz prijedloga za očuvanje zdravlja bubrega kao u nastavku.
- Vodite zdravu prehranu, poput redovitog jedenja voća, povrća, cjelovitih žitarica i pijenja nemasnih mliječnih proizvoda.
- Pijte dovoljno vode svaki dan.
- Smanjite upotrebu dodane soli i šećera u unosu hrane.
- Redovito vježbajte najmanje 30 minuta dnevno, poput hodanja ili vožnje bicikla.
- Izbjegnite stanja pretilosti smanjenjem i održavanjem idealne tjelesne težine.
- Radite aktivnosti za rješavanje stresa, kao što su meditacija, joga ili tai chi.
- Pokušajte spavati dovoljno 7-8 sati svaki dan.
- Prestanite pušiti i ograničite konzumiranje alkohola.
Ako imate dijabetes, hipertenziju i bolesti srca, najbolji način da se brinete o svojim bubrezima je da upravljate njihovim stanjem. Osim liječenja, obavite pregled bubrega liječniku ako bolujete od ove kronične bolesti.
Vrste hrane koje uzrokuju zatajenje bubrega zapravo se ne izbjegavaju uvijek. Posavjetujte se s liječnikom ili nutricionistom kako biste odredili količinu i izvor hrane koji odgovara vašim potrebama.
