U životu će se svatko susresti s raznim problemima. Počevši od prilično trivijalnih problema kao što je suočavanje s prometnim gužvama do velikih problema kao što su neuspjeh, razvod ili gubitak voljene osobe. Poteškoće s kojima se morate suočiti mogu vam preplaviti um ili se osjećati ugroženo.
Baš kao što vaše tijelo reagira da se zaštiti kada ste u opasnosti, vaša duša također ima poseban sustav za obranu u opasnoj situaciji. Podsvjesno ćete odmah izgraditi mehanizme samoobrane kako vam život ne bi poremetile vanjske prijetnje ili opasnosti.
Svatko ima svoj način zaštite. Postoje oni koji svoje emocije izražavaju na najbližima, ali postoje i oni koji se zapravo zaokupljaju poslom kako bi zaboravili svoje brige. Zatim, koju metodu obično koristite kada ste pod stresom ili uznemireni? Hajde, saznajte odgovor u nastavku.
Mehanizmi samoobrane s psihološkog stajališta
Mehanizam samoobrane prvi je razvio par oca i sina iz Austrije čija su imena prilično mirisna u području psihologije. Ove dvije osobe su Sigmund Freud i Anna Freud. Prema ovom ocu i sinu, kada ste suočeni s teškom ili neugodnom situacijom, vašem umu treba određeni način da pobjegne od emocija koje se javljaju. To se događa zato što ljudi instinktivno uvijek izbjegavaju negativne osjećaje kao što su tuga, ljutnja, razočaranje, sram i strah. Osim toga, od vas se također traži da ne izražavate negativne emocije u društvu i društvenom okruženju.
Tada će vaš um formirati obrambeni mehanizam. Mehanizmi samoobrane djeluju tako da odagnaju neugodne osjećaje ili da se neugodni događaji i iskustva osjećaju bolje. Vaš um će automatski aktivirati ovaj način samoobrane, koji je izvan vaše svijesti i kontrole.
Međutim, te emocije ne nestaju u potpunosti iz vašeg uma. Možete ga samo potisnuti ili nadjačati. Stoga mehanizam samoobrane nije način rješavanja problema, već jednostavno prirodna reakcija duše na probleme.
Različite vrste psiholoških reakcija za samoobranu
Budući da su mehanizam samoobrane razvili Sigmund Freud i njegova kći, mnogi drugi stručnjaci pridonijeli su teorijama koje nadopunjuju različite vrste samoobrane. Ovdje je sedam najraširenijih i proučavanih mehanizama samoobrane.
1. Poricanje ( poricanje )
Osoba koja niječe zna da je ono što radi pogrešno ili štetno, ali koristi se raznim izgovorima kako bi to učinila prihvatljivim. Na primjer, problem ovisnosti o pušenju. Umjesto da prizna i promijeni naviku, on je zapravo negirao problem misleći: "Ah, pušim samo kad sam pod velikim stresom".
2. Represija
Kada osoba osjeća da je određena situacija ili sukob izvan njezine kontrole, odlučuje to zaboraviti ili uopće odbija priznati. Primjer represije je kada izgubite nekoga tko vam je vrlo blizak. Umjesto da prihvatite stvarnost i osjećate se usamljeno, pretpostavljate da je osoba još živa. Drugi primjer je majka koja je vanbračno trudna. Svoje dijete odlučila je dati na usvajanje i nije htjela priznati da je rodila i da ima djecu.
3. Regresija
Ovaj mehanizam karakterizira povlačenje psihičkog stanja osobe u dane djetinjstva. Kada osjećate nervozu jer se bojite da vas šef ne ukori, možete čak i jecati poput djeteta. Ili ako niste zaljubljeni, uopće ne želite napustiti svoju sobu da biste otišli na fakultet ili na posao. Samo se želite sklupčati cijeli dan u krevetu grleći svoju omiljenu lutku.
4. Projekcija
Kako biste se obranili od osjećaja, misli ili emocija koje vam je teško prihvatiti, projicirate te osjećaje na druge ljude. Primjerice, ne volite svog kolegu iako s njim morate raditi svaki dan. Dakle, zapravo osjećate da vas partner ne voli, a ne obrnuto. Kao drugi primjer, niste potpuno sigurni za svog ljubavnika, ali se bojite napustiti ga. Zbog toga projicirate tu sumnju na svog prijatelja optužujući ga da ne podržava vaš odnos s ljubavnikom.
5. Racionalizacija
Pokušaj racionalizacije misli, riječi ili djela za koje znate da su pogrešni oblik je mehanizma samoobrane. Ilustracije radi, uvijek kasnite u ured i na kraju vas šef ukori. Kako biste izbjegli osjećaj krivnje ili srama, smatrate da je vaš dom daleko od ureda i da je uvijek zapeo u prometu. Zapravo, možete otići ranije nego inače kako ne biste zakasnili, ali uvijek se budite kasno.
6. Sublimacija
Sublimacija se događa kada negativne emocije izbacujete na pozitivne stvari. Na primjer, upravo ste se posvađali s partnerom. Da biste se oslobodili ljutnje i ljutnje, tražite korisne aktivnosti poput košnje travnjaka. Čak i ako je dojam pozitivan, zapravo ste samo žedni da date oduška svom osjećaju da želite nešto uništiti ili uništiti. Ova vrsta mehanizma samoobrane prilično je uobičajena u društvu.
7. Skretanje ( pomak )
Za razliku od sublimacije gdje tražite izlaz za pozitivne emocije, skretanje vas zapravo tjera da tražite objekte koji mogu postati mete za vaše negativne emocije. Na primjer, kada ne ispunite radne ciljeve. I vi ćete se vratiti kući s razočaranjem i postati nasilni lupanjem vratima, vikanjem na članove obitelji ili nesmotrenom vožnjom. Ovaj oblik samoobrambenog mehanizma također često doživljavaju ljudi.
PROČITAJTE TAKOĐER:
- Korištenje hipnoterapije za liječenje psihološke traume
- "Ups.. Poskliznuo!" Razumijevanje rada mozga iza lapsusa
- Pazite, stres zbog posla može skratiti život
